I Ivo Josipović bi se trebao crvenjeti zbog nagrade Vesni Teršelič

Vecernji.hr/I Ivo Josipović bi se trebao crvenjeti zbog nagrade Vesni Teršelič/ 26.nov./studeni 2012

Zvonimir Despot

Bez pardona

I Ivo Josipović bi se trebao crvenjeti

zbog nagrade Vesni Teršelič

Zato je u šoku i Zoran Pusić, baš kao i njegov kolega Savo Štrbac,

zato i jest takav šok u Srbiji, koja je mislila za stolom dobiti ono što

je u ratu izgubila, zato i jest u šoku  uvijek plačljivi Milorad Pupovac

 

Da, Domovinski rat definitivno je gotov, sada i za stolom, pred sudom. Oslobađajućom presudom Haaškog suda hrvatskim generalima završio je rat poslije rata, rat koji se vodio u sudnici, za stolom, lobiranjem, pakiranjem, manipuliranjem, izmišljanjem, konstruiranjem...

Sad je posve jasno, nakon ove presude, da se u Haagu išlo za izjednačavanjem krivnje na prostoru bivše Jugoslavije, gdje bi se izbrisala granica između agresora i žrtve, a onda i između pobjednika i poraženog. Trebali su svi biti isti.

Ipak, na kraju je prevladala zdrava pamet i najočitije činjenice, zdrava pamet koja je zaključila da se takvo što nije dogodilo i da se haaško tužiteljstvo godinama bavilo političkim manipuliranjem i konstrukcijama.

Tako je danas rat konačno iza nas.

Naravno, njegove posljedice još će se dugo osjećati, jer treba pronaći nestale, obnoviti još ono što je ostalo porušeno, zločince kazniti...

Hrvatska cijela drukčije diše, slobodna, bez pritiska, bez kolektivnog krimena, sada konačno oslobođena da gleda u budućnost o kojoj neprestano govori general Gotovina.

Zapravo, gotovo cijela Hrvatska. Jer su nakon haaške presude svoje političke pozicije izgubili svi oni koji su ih gradili na haaškim manipulacijama, medijski bukači, oni koji su se iza rada u nevladinom sektoru zapravo bavili politikantstvom i parapolitikom.

Tako je povjesničar dr. Ivo Lučić ovih dana na HTV-u to nazvao NGO mafijom u Hrvatskoj.

Zato i jest nastao šok u Documenti, kod Vesne Teršelič, kojoj sada gotovo propade biznis i REKOM, a još je nedavno od šefa države Ive Josipovića nagrađena, zbog čega bi se on, predsjednik Josipović danas trebao dobro crvenjeti, kad već nije tada.

Jer je u lipnju ove godine predsjednik Josipović za Dan državnosti Republike Hrvatske dodijelio Vesni Teršelič dodijelio Povelju RH "za iznimno i uspješno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u RH, dokumentiranje i istraživanje prijeratnih, ratnih i poslijeratnih zbivanja te suradnje s organizacijama civilnoga društva i sličnih institucija u svijetu",

i jer "potiče proces suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj, dokumentira i istražuje prijeratna, ratna i poslijeratna zbivanja, te promiče javne rasprave vezane uz prijeporne činjenice i interpretacije".

Kad već Josipović nije bio informiran, ali je očito ideološki bio sklon nagrađenoj, ipak se trebao informirati kod nekih upućenijih. Jer je nagradu dao kao šef države, a ne kao šef nekog glazbenog ansambla.

A nije, i time je opalio šamar hrvatskim povjesničarima i institucijama koji posao istraživanja rata i njegovih posljedica rade objektivno.

No, sve se vraća, sve se plaća pa je tako i haaška presuda ogolila Documentu, osvijestila Josipovića, ogolila HHO, čiji predsjednik Ivan Zvonimir Čičak šuti, baš kao i Stjepan Mesić i mnogi drugi.

Zato je u šoku i Zoran Pusić, baš kao i njegov kolega Savo Štrbac, zato i jest takav šok u Srbiji, koja je mislila za stolom dobiti ono što je u ratu izgubila,

zato i jest u šoku uvijek plačljivi Milorad Pupovac. Tako on sada piše i priča kako je zabrinut jer da smo se "vratili u devedesete". Možda misli na one kninske balvane?

Pa bi i danas rado Hrvatsku balvanizirao? No od njega ništa čudno. Treba samo podsjetiti na ono što je o njemu u ljetošnjoj javnoj svađi rekao Josipović, bez obzira na to što je motiv bio sasvim drugi.

Tako je Josipović naveo da se Pupovčeva politika odavno pretvorila u etnobiznis, a ne u kvalitetnu manjinsku politiku, da je godinama reketario dosadašnje vlade kako bi financijski profitirao te je zaključio:

"Pupovac ni izbliza nije veliki zagovaratelj pomirbe Hrvata i Srba kako to nekada želi pokazati. U mnogim područjima Hrvatske vodi politiku nacionalnih sukoba niskog intenziteta. Tek toliko da Srbima pokaže da trebaju zaštitnika poput njega."

To je Pupovac i njemu slični.

Svima takvima najbolju poruku uputio je general Markač: "Oni su htjeli hrvatsku oružanu silu proglasiti zločinačkom silom. Ali nakon pobjede u Den Haagu ti ljudi će nositi mrlju na svom imenu, duša će im ostati prazna i bit će ih sram."

Zvonimir Despot

Večernji list

Teršelička i Pusić obmanjuju javnost: Za zločine nakon Oluje osuđeno 2380 osoba

Hrsvijet.net/Teršelička i Pusić obmanjuju javnost: Za zločine nakon Oluje osuđeno 2380 osoba /20 Studeni 2012

Teršelička i Pusić obmanjuju javnost: Za zločine nakon Oluje osuđeno 2380 osoba

Utorak, 20 Studeni 2012 23:18

Vesna Teršelić, predsjednica DOCUMENTE, je tijekom jučerašnje tiskovne konferencije izjavila kako je važno nastaviti procesuirati zločine, jer, kako je kazala, "nema niti jedne pravomoćne presude za ratne zločine tijekom i nakon Oluje". Sličnu tezu tijekom medijskih istupa u više je navrata iznosio i njezin kolega Zoran Pusić.

Međutim, uvidom u podatke DORH-a o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupcima vezanima uz kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja", objavljenima na stranicama DORH-a,stječe se potpuno drugačiji dojam.

U podacima DORH-a navodi se, naime, kako je tijekom 1995. godine državno odvjetništvo primilo veliki broj prijava za kaznena djela počinjena za vrijeme i neposredno nakon "Oluje". Većinom su to kaznena djela protiv imovine, ali i prijave za ugrožavanje sigurnosti (palež), ubojstva i u manjem broju za ratne zločine.

Prema službenoj evidenciji DORH-a, podneseno je ukupno 6.390 prijava protiv poznatih i nepoznatih osoba, od čega je prijavljeno 439 pripadnika oružanih snaga. Što se tiče 4.128 prijava protiv poznatih počinitelja, njih 400 je nakon istrage odbačeno, a preostalih 3.728 osoba je procesuirano.

>>Vesna Pusić: Haška presuda ne znači odustajanje od procesuiranja optuženih ili osumnjičenih

Zbog kaznenog djela ratnog zločina podnesene su tri kaznene prijave protiv ukupno 10 osoba. Od 3.728 procesuiranih počinitelja, protiv 395 je postupak pokrenut dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga.

Za zločine počinjene nakon "Oluje" pravomoćno je osuđeno ukupno 2.380 osoba.

>>Zoran Pusić i Vesna Teršelić traže podizanje novih optužnica

DORH još uvijek ima u svojoj evidenciji 2.262 prijave za kaznena djela čiji počinitelji nisu otkriveni.

Među njima su i prijave za 24 ratna zločina u kojima počinitelji zasad nisu otkriveni i za njima se traga, stoji u službenim podacima objavljenim na stranici DORH-a.

Dakle, upoređujući izjave Vesne Teršelič i Zorana Pusića sa službenim pokazateljima objavljenim na stranicama DORH-a očito je kako je riječ o pokušajima grubog manipuliranja javnosti od strane spomenutog dvojca.

R.H.

Komentari (odabrana samo četiri posljednja):

Ante Rokov Jadrijevic

Pogledajte samo ovu crvenu viperu - koja je to mržnja, koji zmijski pogled! Slično kao i Zvečarka Pusić, sestra ovog (bivšeg?) kapetana JNA, jamačno i oficira KOS-a bivše JNA. Znači, ne pada otrovna jabuka daleko od svog otrovnog stabla! Stabla zmijskih Angjelinovića i Makarske!

Reply · Like · Unfollow Post · 2 seconds ago

·  Ante Rokov Jadrijevic

A najviše se ratnih zločinaca nalazi u Banja Luki i još k tome primaju nezaslužene hrvatske penzije! Iako im je obnovljeno 35.000 kuća, od kojih mnoge nisu bile ni srušene, ni okrznute! A to im je obnovio njihov ministar Rade Čačić, sin majora OZNE Milana Čačića i Radmile X...

A jučer je na HTV njihov bratski odvjetnik Anto Nobilo rekao da im je u Hrvatskoj obnovljeno SAMO 20.000 kuća!???? Dakle, ima u našoj demokratskoj Hrvatskoj još mnogo takvih (i dobro plaćenih!) lažljivaca, koje subvencionira SOROŠ. Fuj bando crvena, izdajnička!!!

Reply · 1 · Like · Unfollow Post · 4 minutes ago

· 

Vlado Batinic · Top Commenter

vidite li koliko mrznje izbija iz lika ove zene pored govornika,ona mrzi, vjerovatno tu mrznju vuce iz djetinjstva,sad usporedite lik Generala Gotovine sa ovim likom i vidjecete sto znaci biti Krscanin..!!

Reply · 7 · Like · Follow Post · 10 hours ago

· 

Kristijan Kiki Grivičić · Petrinja

Pitao bih nešto ovu gospodu? Dolazim iz Petrinje iz koje sam sa obitelji prognan 91' - nakon Oluje i po povratku u Petrinju moja kuća je bila srušena (kategorija 6). Ista je u obnovi obnovljena i u nju stavljen skromnog namještaja dobiven u obnovi , e sada gospođo Teršelić i gospodine Pusić, kome da se mi Hrvati obratimo kako bi podnijeli tužbu protiv dojučerašnjih susjeda (komšija) Srba koji su nam srušili kuće, uzeli sve iz njih što se moglo uzeti i kad nisu mogli onda su bacali bombe i na taj način nam uništili životni ulog? U svakoj toj kući je nešto bilo, a ja sam spisak stvari u to vrijeme čak i dao nadležnim službama - Ovo nije jedna priča ovakvih je na tisuće i tisuće. Što se malo i za drugu stranu ne zauzmete već samo za braću?

Reply · 3 · Like · Follow Post · about an hour ago

'NEMA VEĆIH FAŠISTA OD KOMUNISTA'

Vecernji-kolumne/Milan Ivkošić/Milanović slabi Hrvatsku - namjerno i planski?/5.okt.2012

Milan Ivkošić

Milanović slabi Hrvatsku - namjerno i planski?

Milanović doslovce oponaša Sanadera u nečemu što mu je kao premijeru prigovarao: Da je prema ljudima u zemlji bahat i okrutan, a prema inozemnim gazdama beskrajno servilan

 

(Slijedi komentar Ante Rokova Jadrijevića)

'NEMA VEĆIH FAŠISTA OD KOMUNISTA'

                                              * * * * * *

Možete li zamisliti da je kraj tako šarmantnog, sposobnog, pametnog i djelotvornog premijera Zorana Milanovića na facebooku protekloga mjeseca osnovana grupa “Mladi, napustimo Hrvatsku!”?

Ne možete, to je zabuna!

Možete li zamisliti da je kraj gospodarskih i financijskih genija Radimira Čačića i Slavka Linića osnovana takva grupa koja se danomice širi i već ima desetke tisuća članova?

Ne možete, to je zabuna!

To je zabuna zato što je zazvučala zastarjelo.

Naime, nekoliko mjeseci prije Milanovićeva je vlast osnovala ne virtualnu nego stvarnu grupu koja se zove “Mladi, odlazite iz Hrvatske!”

Mladima i svim radno sposobnima koji nemaju posla i kojih će bez posla biti sve više Vlada je dala do znanja da bi bilo najbolje da se isele. Narod će u ovoj zemlji - istina, nije u tome iznimka u Europi - dobiti živčani slom gledajući doslovce svaki dan tolike ljude koji zbog stečajeva i likvidacija poduzeća ostaju bez posla i koji poput prosjaka pred kamerama govore o neimaštini i gladi koja sutra čeka njihove obitelji.

Stanje bi bilo puno podnošljivije da Milanović i ministri daju neku nadu u spas i pokazuju i trunka brige i sućuti za nevolje svojih sunarodnjaka.

Ali ne! Što god je puku lošije, oni su vedriji. Što god su gori pokazatelji o životu ljudi, oni su optimističniji.

Što god stanovništvo više negoduje zbog poskupljenja i nižih plaća, poskupljenja postaju sve veća, a primanja još manja. Ako, uz to, nema bilo kakvih zamisli za povećanje industrijske proizvodnje, za obuzdavanje lihvarstva banaka, za poticanje izvoza, normalno je pitanje - slabi li to vlast zemlju namjerno, s nekim ciljem koji očito nije nacionalni hrvatski cilj nego plansko prepuštanje Hrvatske nekim interesima izvan nje?

Na tu pomisao navodi i najavljena prodaja jedine veće preostale banke u hrvatskom vlasništvu - Hrvatske poštanske banke, te Croatia osiguranja, i davanje u koncesiju autocesta. I malom djetetu je jasno - ako inozemni dug enormno raste, ako je proizvodnja u Hrvatskoj sve slabija i sve nekonkurentnija pa je sve slabija mogućnost punjenja proračuna i otplate toga duga, a vlast ništa ne čini da se takvo stanje promijeni te je sobom iznimno zadovoljna, onda je očita nakana da se zemlja onesposobi za samostalan život i dade u ruke nekoj međunarodnoj moći koja će od nje učiniti što želi.

Nisu li osnivači grupe “Mladi, napustimo Hrvatsku” naslutili upravo takvu sudbinu hrvatske države te su na facebooku prekopirali ono što je mladeži Milanovićeva vlast još prije bila namijenila?

 I Ivo Sanader i Jadranka Kosor vodili su Hrvatsku u tom smjeru.

Milanović pak doslovce oponaša Sanadera u nečemu što mu je kao premijeru prigovarao, to jest da je prema ljudima u zemlji bahat i okrutan, a prema inozemnim gazdama beskrajno servilan.

Istu tu bahatost prema Hrvatskoj, često neinteligentnim dosjetkama o “slučajnoj” i “paradoksalnoj” državi, pokazuje i sadašnji predsjednik Vlade Zoran Milanović dok je u inozemstvu servilan jednako kao što je bio i Sanader.

Često se u javnosti postavlja pitanje o tome čeka li nas sudbina Grčke. Pitanje je netočno. Jer, ako se nastavi ovakva politika, očito nas čeka vrlo zla sudbina, a kad nas dočeka, neće to biti sudbina Grčke nego sudbina Hrvatske, koja bi od grčke mogla biti još gora.

Najgore je što se planskom srozavanju Hrvatske na prosjački štap i u još veću ovisnost o inozemnim ucjenjivačima zasad nema tko usprotiviti.

A što god zlo ima manje prepreka sebi se više sviđa i nastoji širiti svoju moć. U prvim mjesecima vlasti Čačića su znala isprovocirati najdobronamjernija pitanja novinara, sada se uglavnom smije i što god mu slabije ide sve više pokazuje nadmoć i sve je ležerniji. I to zahvaljujući Milanoviću, koji se vješto izborio za trijumf nedjelotvornih u Vladi.

Napokon, i “najsvetiji” cilj, ulazak u EU 1. srpnja iduće godine, zbog spora bi sa Slovencima mogao biti odgođen. Tko zna, možda je i to planski, možda još živi naum da u EU uđemo u paketu sa Srbijom ili bar ne puno prije dragih nam susjeda.

Milan Ivkošić

Večenji list, VLM

                                                * * * * * *

Komentar Ante Rokova Jadrijevića:

            'NEMA VEĆIH FAŠISTA OD KOMUNISTA'

Pozdravljam ovaj maestralan tekst – ogled našeg možda i najboljeg domoljubnog i državotvornog novinara gosp. Milana Ivkošića. Pročitao sam ga dvaput u tjedan dana, jer mi se po glavi vrzmala jedna stara misao, na koju sam bio (neuspjelo?) upozorio još 22. aprila – travnja ove 2012.g., a na koju me ovaj članak – ogled neodoljivo podsjetio.

Naime, tijekom udbokomunističkog summit-a u bivšem konc-logoru Jasenovac, a u povodu neke (xy) obljetnice proboja logoraša 20. aprila-travnja 1945., u Jasenovcu je bio izvršen ... novi pokušaj državnog udara – koji je po svemu sudeći u svemu uspio! Ja sam dan kasnije o tome bio napisao oštar članak upozorenja hrvatskoj javnosti, koji sam pokušao odmah objaviti.

 Međutim...

UDBIN cyber squad mi je smjesta blokirao ('hakirao') moj blog Semper Paratus Croatiae!

No, dva dana kasnije je nastupila neka konfuzija i ja sam na brzaka uspio nekako progurati dio tog teksta na moj blog. A onda je uslijedio novi napad UDBINIH hackera!

 To je trajalo oko dva tjedna.

Istovremeno je moj E-mail provider Net.hr promptno blokirao moj e-mail, što i nije čudno kad se čita taj njihov portal ! Koji neodoljivo podsjeća na – NJIH !!

No ja sam se snašao. Otišao sam sutradan u jedan obližnji gradić i poslao e-mail mojem bratskom portalu Dragovoljac.com, s kratkom porukom što mi se dogodilo, a koji je tu kratku vijest  objavio. Poruka je glasila: Je li jučer u Jasenovcu izvršen ... novi pokušaj državnog udara?'.

Jedan od vjernih čitatelja portala Dragovoljac.com je komentirao: 'Poštovani gosp. Jadrijević, NEMA VEĆIH FAŠISTA OD KOMUNISTA' (29. travnja 2012.)

Nakon toga su uslijedili brojni (i sve učestaliji!) hakerski napadi na portal Dragovoljac.com, a sada je to već česta pojava na većem broju domoljubnih i državotvornih hrvatskih internetskih portala!

Dakle, do tog dana Prvi podpredsjednik Milanovićeve Vlade i njegov Super- ministar zloglasni K-Radimir Čačić je žustro i žestoko obećavao da će u lipnju ove godine početi masovne investicije u vitalne privredne objekte (Plomin C, HE Ombla, itd.), da bi nakon prvomajskih praznika naglo 'olabavio' i kao postao nezainteresiran za sve ono što je prije toga gromko obećavao.

Mi obični smrtnici smo pomislili da je to zbog onog njegovog suđenja u Mađarskoj, zbog njegovog smrtonosnog sudara na autocesti kod Kaposvara....

No, 'tresla se gora, rodio se miš'! Očito je došlo do nekog posve drugog prijelomnog događaja, na kojeg cilja i novinar-kolumnist Večernjeg lista gosp. Milan Ivkošić, citiram:

' U prvim mjesecima vlasti Čačića su znala isprovocirati najdobronamjernija pitanja novinara, sada se uglavnom smije i što god mu slabije ide sve više pokazuje nadmoć i sve je ležerniji'.

Ukratko, izostale su obećane investicije i u lipnju i u rujnu ove godine, a na sve brojnije upite sve slobodnijih novinara što je s obećanim investicijama, ministar K-Radimir Čačić sve češće odgovara u ranijem Račanovom stilu: 'Svake godine – dogodine'!

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing., blogger

(hrvatski socijal-radikal)

KARAMARKO JE NOVI 'MUĆAK' I NOVA PODVALA 'VELIKOG MEŠTRA SVIH HULJA' – VLADIMIRA ŠEKSA !

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing., blogger (Semper Paratus Croatiae –com)

27. rujan (september) 2012.

Uredništvu tjednika 'Hrvatski list'

KARAMARKO JE NOVI 'MUĆAK' I NOVA PODVALA

'VELIKOG MEŠTRA SVIH HULJA' – VLADIMIRA ŠEKSA !

Prošlo je već više od četiri mjeseca od neslavnog i sumnjivog izbora Tomislava Karamarka

za novog predsjednika HDZ-a. Dovoljno vremena svima koji su za to sposobni da dokuče kako je Karamarko novi 'mućak' i nova podvala 'Velikog meštra svih hulja' Vladimira Šeksa ponovo posrnulom HDZ-u nakon teškog poraza na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima.

A nakon tog novog parlamentarnog poraza, sam Šeks je u unutarnjim stranačkim izborima HDZ-a doživio još jedan kudikamo teži osobni poraz, sličan onom njegovom porazu i na stranačkim izborima  u ožujku (martu) 2002. g., kada se Šeks lukavo skrio iza leđa onog prvog svog 'mućka', hohštaplera Ive Sanadera i tako sačuvao svoj položaj u vrhu HDZ-a.

Dakle, bezskrupulozni Zloduh HDZ-a Vladimir Šeks opet se uspio održati u najvišoj nomenklaturi HDZ-a i još više, u samom vrhu HDZ-a, ovaj put skrivajući se iza leđa Tomislava Karamarka! To znači da Šeksova Udbaška frakcija iz proljeća 1994.g. još uvijek vlada u HDZ-u (u kontinuitetu i iz sjene, skrivajući se iza leđa Ive Sanadera, Jadranke Kosor Vlaisavljević i Tomislava Karamarka).

(Ovoje sukus jednog mog starog komntara, koji sam napisao još prije više od tri mjeeca na portalu 'Dragovoljac.com').

Da podsjetim: tada sam javno upitao što je Šeks radio od kraja siječnja (januara) ove 2012. g. pa do 21. svibnja (maja), dakle do dana unutarnjih stranačkih izbora u poraženom HDZ-u? Šeks je krajem siječnja naglo zašutio i nestao iz javnosti, ostavljajući svoju ljubljenu Jacu Kosor na cjedilu javnosti i na meti bijesnog članstva HDZ-a, a on se okrenuo svojem subverzivnom muljanju iza javne scene,  mobilizirajući svoje udbaške 'krtice' u HDZ-u i izvan HDZ-a. Jer, UDBA nije mogla dozvoliti da njeno čedo – HDZ – padne u ruke 'nacionalista i klero-fašista', isto ono što su Šeks, Mesić i Manolić radili i u proljeće 1989. na Plješivici u Jaski, kada se kovao plan o osnivanju HDZ-a.  

Da ovdje skratim: Šeks se, nakon gubitka zadnjih parlamentarnih izbora, povezao sa svojim i Manolićevim starim udbaškim pajdašem Tomislavom Karamarkom, kojeg je subverzivnim radom u HDZ-u lansirao na vrh HDZ-a, ostavljajući ojađenu Jacu Kosor na cjedilu, računajući da je ona potrošena lutkica na koncima u njegovim rukama.

Kad su na taj zakulisni način dobiveni unutarnji stranački izbori u HDZ-u, 21. svibnja ove 2012.g., nastalo je novo zatišje Karamarka i Šeksa – daleko od očiju javnosti. A kad je to zatišje dostiglo svoj zenit u pakleno vrućem kolovozu (augustu), iz Šeksove vikendice u Petrčanima kraj Zadra, dvojac Karamarko-Šeks se odlučio na munjevito čišćenje njima nepodobnih dužnosnika u HDZ-u: U samo mjesec dana raspustili su čak četiri velika stranačka ogranka: riječki, varaždinski, zagrebački i osječki!

Karamarko je to u javnosti opravdavao potrebom 'homogenizacije stranke' pred nove lokalne izbore, što je još jedna nevješta formulacija kojom se pokušava prikriti uvođenje rigidnog stranačkog JEDNOUMLJA u 'novom' HDZ-u ! I konsolidiranjem stranke pred predstojeće lokalne izbore. Međutim, velik dio članova HDZ-a u tome vidi obračun Karamarka s onima koji su na izborima u svibnju glasovali za dr. Milana Kojundžića!

Šeksova i Karamarkova formula je jednostavna. Naime, najjaču lokalnu mrežu svojih ljudi na terenu ima (renovirana svojim podmladkom !!) Manolićeva, Mesićeva i Šeksova UDBA: naime, nema u Hrvatskoj nijedne općine u kojoj nema barem tri (bivša?) suradnika UDBE, a to je dovoljno za barem jednu udbašku 'ćeliju', kao embrion novog udbaškog HDZ-a! A to znači i novih stranačkih lista u svim općinama Hrvatske. Ta formula je već jednom hametice pobijedila u Hrvatskoj – u svibnju (maju) 1990.g. Zašto onda ne bi pobijedila još jednom, pogotovu što joj na ruku ide ova smušena, diletantska i destruktivna Vlada Zorana Milanovića, koja ama baš ništa nije uradila u prvih sto dana svojeg mandata, ništa nije činila ni u drugih sto dana svog mandata, a neće ništa učiniti ni u trećih sto dana svog mandata – ako i stigne trajati toliko dugo?!

Šeksova i Karamarkova tajna veza. Dvostruka! Trostruka!

Što dakle povezuje Karamarka i i Šeksa? Njih povezuju njihove slične biografije! Šeksovu biografiju već svi dobro znaju: 'Kolega' i 'Sova' iz Osječke Udbe, vođa preostalih udbaških 'krtica' u Hrvatskom Saboru, nakon neuspjelog parlamentarnog udara predsjednika oba doma Hrvatskog Sabora Josipa Manolića i Stipe Mesića protiv predsjednika dr. Franje Tuđmana početkom 1994.g. A i Karamarko se pojavio na javnoj sceni kada je godine 1992. postao je šefom Kabineta tadašnjeg predsjednika Vlade Josipa Manolića. Krajem 1992. Karamarko prelazi kod Mesića, kome je do kraja 1993.g. bio desna ruka, kao šef kabineta predsjednika Hrvatskoga sabora. Nakon neuspjelog parlamentarnog udara Manolića i Mesića početkom 1994.g., Manolić i Mesić napuštaju HDZ, a s njima je HDZ napustio i Tomislav Karamarko !!

Karamarko se povlači iz fokusa javnosti, točnije iza reflektora javnosti. Gdje?

Od 1993. do 1996. bio je načelnik PU zagrebačke, od 1996. do 1998. obnaša dužnost pomoćnika ministra unutarnjih poslova. Ali ne prekida veze s Manolićem i Mesićem !!

I onda iznenada - hop!! Godine 2000. bio je voditelj izbornog stožera tadašnjeg predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića, te postaje i savjetnikom predsjednika RH za nacionalnu sigurnost.

Dalje je sve ona stara udbaška rutina. Pročitajte to na stranicama Wikipedia-e (citiram):

Od 2000. do 2002. bio je predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, a 2004. do 2006. godine bio je ravnatelj Protuobavještajne agencije. Na mjesto ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) imenovan je u rujnu 2006., i tu dužnost obnašao je sve do 2008. godine.

U Hrvatskom saboru 10. listopada 2008. glasovanjem je potvrđen za ministra unutarnjih poslova na prijedlog tadašnjeg predsjednika Vlade Ive Sanadera s 81 glasom za i 49 suzdržanih glasova.

Valja uočiti da je Karamarko postao ministar unutarnjih poslova u Sanaderovoj Vladi, a da je protiv njegovog imenovanja bilo čak 49 'suzdržanih' glasova!! Čijih? Oporbenih?!

Valja uočiti i to da je Sanader uskoro UKLONJEN s položaja predsjednika Vlade, a to su učinile tajne službe, kojima su 'kumovali' Mesić i Karamarko. A na Sanaderov položaj subverzivno je 'oktroirana' Jaca Kosor Vlaisavljević – Šeksova bivša 'prilježnica' i štićenica!!

Naivna i priglupa Jaca u rujnu 2011.g. ponovo prima Karamarka u članstvo HDZ-a! Kobno za Jacu Kosor Vlaisavljević! Bilo je to uoči parlamentarnih izbora krajem studenog (novembra) te iste 2011.g., koje je Jacin HDZ hametice izgubio.

A nakon gubitka parlamentarnih izbora, Šeks je ubrzo i 'Jacu podanicu'  bacio u svoju ropotarnicu. I umjesto nje na čelo HDZ-a doveo Karamarka. Dakle, ima jedna tajna veza!

I to trostruka! Naime, Karamarko je najprije bio Manolićev čovjek, onda Mesićev čovjek, a sada je Šeksov čovjek!

  

Vratimo se sada na glavnu temu. Tko ustvari vrši ove nove čistke u 'novom' HDZ-u?

Jedno je sigurno: te čistke vrši sam Vladimir Šeks, služeći se Karamarkom kao svojom produženom rukom! Hoće li ovaj 'novi' HDZ to preživjeti?

Od HDZ-a više nema ništa!

Sasvim je sigurno da će i HDZ polako tonuti u svoju vlastitu kaljužu, u koju ga je već jednom gurnuo 'Veliki meštar svih hulja' – Vladimir Šeks, kada je nakon smrti Prvog Predsjednika dr. Franje Tuđmana, na podli i perfidni način preuzeo vlast na HDZ-om. Ali ovaj put više nema povratka! Iz te svoje kaljuže se HDZ više nikad ne može izvući, a ne mogu se izvući ni Šeks, ni Karamarko, kao što u nju sve dublje tonu i Manolić, a pogotovu Mesić.

Što je nama Hrvatima, dakle, činiti? Ja znam što! Pozivam dr. Milana Kojundžića da skupi časne, odvažne, kvalitetne i odlučne Hrvate i da osnuje novu hrvatsku stranku, ALI NE BILO KAKVU, nego ovakvu:

Da se zove 'OHRANA – Hrvatski socijal-radikali' i to po socijalnom nauku katoličke crkve velikog Pape Leona XXII. – sukladno njegovoj encikliki 'Rerum novarum' iz 1891.g. i encikliki velikog Pape Karola Vojtile 'Centesimus annus' iz 1991.g. (citiram zadnju rečenicu te Papine enciklike: 'dano u Rimu pri Svetom Petru, 1. svibnja – na spomendan sv. Josipu radniku, godine 1991.).

A što bi moglo značiti ono 'OHRANA'?

Naziv 'OHRANA' u jednu ruku znači borbu protiv 'Nove ORJUNE' – nove organizacije jugoslavenskih nacionalista, koja već treću godinu vlada Hrvatskom (!!), a drugo je bilo ime ruske carske tajne policije za borbu protiv komunista i cionista!

A glavni cilj i program mora biti LUSTRACIJA svih 'crvenih, žutih i zelenih vragova', kako nam je to u amanet ostavio naš Prvi i jedini Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman!

Po tome, i zbog toga, zove se i moj drugi blog 'OHRANA Semper Paratus', koji sam spreman staviti na raspolaganje cijenjenon dr. Milanu Kojundžiću!

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing.

(hrvatski socijal-radikal)

AVET MEMORANDUMA SANU

Vecernji-Kolumne/Milan Jajčinović-Avet Memoranduma SANU/12. rujan-sept. 2012.

Milan Jajčinović

Politička šahovnica

      AVET MEMORANDUMA SANU

Boris Tadić se zgraža nad Kolarevićevim riječima, a i sam je prijatelju Josipoviću darovao reprint časopisa “Zenit”.

 

 (Slijedi komentar Ante Rokova Jadrijevića)

'Revnost koja ubija', jadnog Dragana Kolarevića

                                             * * * * * *

Jedna od konstanti hrvatske politike u posljednjih desetak godina jest i očekivanje da će politika Srbije prema Hrvatskoj postati racionalnija i normalnija nego nekoć. I baš kad se učini da bi to, usprkos nekadašnjoj srpskoj provali iracionalnoga “duha palanke”, ipak moglo biti, pojavi se netko tko sva takva naivna hrvatska očekivanja vrati u realnost. Poput Dragana Kolarevića, pomoćnika ministra kulture Srbije.

Kolarević je nedavno na internetskim stranicama objavio “autorski tekst”, zapravo estetsko–ideološko–politički tekst programatskog karaktera, kojim je pozvao na “prvi srpski kulturni ustanak”! U tome je napisu prozvao pedesetak srbijanskih uglednih javnih osoba kao “nosioce i izvršioce pogubne antisrpske politike u Srbiji”.

Pomoćnik srpskoga ministra kulture napao je i Josipa Broza Tita i Edvarda Kardelja kao predvodnike “antisrpske zavere, jer je Srbija pod okupacijom još od Prvog svetskog rata, pa su sve srpske kulturne institucije u službi slovenske, hrvatske i šiptarske separatističke i ratne propagande i zbog toga Srbe predstavljaju kao kretene, debile i krvoloke”.

Kolarević je posebno kao “srbomrsca i austrougarskog špijuna” apostrofirao Miroslava Krležu, kao kulturnog srboždera, pod krinkom komunizma i jugoslavenstva.

Od hrvatskih pisaca, politički su mu dobri samo Antun Gustav Matoš, Tin Ujević i Gustav Krklec.

Matoš zbog toga jer je prije Prvog svjetskog rata živio u Beogradu, a Ujević jer je u Beogradu na ekavici i ćirilici tiskao svoje zbirke “Lelek sebra” i “Kolajnu”. Kao i u nekadašnjoj velikosrpskoj predratnoj propagandi, Kolarevićeva je pisanija, galimatijas laži i poluistina, pa i o spomenutim hrvatskim piscima.

Da, Matoš je doista živio u Beogradu, ali je uistinu spoznao duh srpske čaršije i bio je prvi koji se zbog prijetvornoga i pokvarenoga karaktera te čaršije protivio hrvatskome ujedinjenju sa Srbijom.

Ali, Krleža, pak, nije bio austrougarski špijun, nego je kanio postati srpski dobrovoljac.

Da, Tin Ujević je, kao i većina mladoga hrvatskog intelektualnog naraštaja prije Prvog svjetskog rata, bio za jugoslavensko ujedinjenje i pisao je kao i Krleža i Antun Branko Šimić – ekavicom. No sva trojica ubrzo su se otrijeznili od svoga jugoslavenskoga pijanstva.

Ipak, Kolarević to ne spominje jer se to ne uklapa u njegovu memorandumsku shemu.

Njegov jezik i ideološki ton pokazuju da je Memorandum još uvijek utjecajan u intelektualnom krugu memorandumskih baštinika.

Glavne se memorandumske teze tog velikosrpskoga dokumenta, pisanoga još 1987. u Primoštenu, u kući dr. Jovana Raškovića, danas, poslije rata koji je tim tezama bio iniciran, eto pojavljuju i na internetu!

“Sjeme zla” kojim su srpski akademici i potaknuli velikosrpsku agresiju posijano je upravo u kulturi. Možda još konkretnije, u književnim krugovima.

Sve je počelo sa šovinističkim, spiritističkim seansama u srpskome klubu književnika, u beogradskoj Francuskoj 7. Seanse je inicirao srpski književni klasik i politički disident, zapravo nacionalni guru – Dobrica Ćosić.

Slijedili su ga njegovi istomišljenici koji su u njemu gledali srpskoga maga “koji je literarno ovladao istorijom”.

Protiv Ćosića i njegovoga šovenskoga kruga bili su pak književnici koji su ga smatrali “ocem srpske nepismenosti”.

Bivši se predsjednik Srbije Boris Tadić danas zgraža nad Kolarevićevim šovenskim riječima, a i sam je svojedobno našemu predsjedniku, a svome prijatelju Ivi Josipoviću darovao reprint časopisa “Zenit” Ljubomira Micića, koji je ispod zenitističkoga avangardizma švercao velikosrpske teze.

Ako naš predsjednik nije znao što mu prijatelj daruje, onda je to skandalozno. Od toga je jedino skandaloznije da hrvatski predsjednik nije ni čuo za Zenit!

Internetska papazjanija Dragana Kolarevića pokazuje da je šovenski duh srpske politike postao još životniji za vlasti Tomislava Nikolića.

Jedino je valjda hrvatska lakomislenost mislila da su memorandumske teze prošlo svršeno vrijeme.

Milan Jajčinović, kolumnist

Vecernji – kolumne

                                          * * * * * *

Komentar Ante Rokova Jadrijevića:

'Revnost koja ubija', jadnog Dragana Kolarevića

Kolarević? To je hrvatsko prezime! Da je 'Kolar' opet bi mogao biti hrvatskoga roda. Ili slovačkoga. Ili Češkoga. A možda i slovenačkog?

Dragan? To je tipično srpsko ime, mada se već odomaćilo po cijelom teritoriju bivše 'bratskoje-jedinstvujuščije' Jugoslavije. Mi Hrvati, umjesto Dragana, imamo jedno svoje lijepo ime: 'Drago'. Dakle, na što nas Hrvate podsjeća ime i prezime Dragan Kolarević?

Podsjeća nas na jednog drugog srpskog 'mješanca' – Vojislava Šešelja!

Dakle, što je to da neki 'mješanci' zamrze drugu polovicu svog najbližeg roda (u ova dva spomenuta slučaja – očevog hrvatskog roda)?

Bolja polovica naših srpskih ili hrvatskih 'mješanaca' ne mrzi nijedan od dva svoja matična roda: ni očev, ni majčin. U tom smislu oni su doista pravi most između dva naroda.

Kod tog Dragana Kolarevića i onog Vojislava Šešelja radi se o 'revnosti koja ubija' (jedna stara izreka Vuka Draškovića). A sad kad smo već i kod Vuka Draškovića – čini mi se prikladnim spomenuti poznatu balkansku činjenicu: Vlasi su veći Srbi od Srba,veći Hrvati od Hrvata, veći Turci od Turaka, veći Talijani (ili Mlečani) od Talijana (ili Mlečana), veći Mađari od Mađara, itd., itd.

Jadnici koji ne znaju da su nekad davno bili gorda mješavina drevnih Kelta i drevnih Slavena, kao i Kelta i drevnih Ilira.

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing., blogger,

(hrvatski socijal-radikal)

Vecernji.hr/Tihomir Dujmović/Potpisano treba obvezivati i za hrvatske interese, zar ne/

8. rujan-septembar 2012.

 Tihomir Dujmović

O moralnim vratolomijama premijera Zorana Milanovića

PACTA SUNT SERVANDA, DA ALI SAMO AKO PACTA NIJE NAMETNUTA PRINUDOM I/ILI PRIJEVAROM !

Ova vlast svuda demonstrira dvoličnost. Nikad nismo čuli da Milanović traži ostvarenje otetih prava Hrvatima iz BiH tezom “Pacta sunt servandi”

Ova vlast na svakom društvenom segmentu demonstrira dvoličnost.

                                                               * * * * * *

(slijedi oštar komentar Ante Rokova Jadrijevića)

Milanoviću, Tvoj salto morale je mnogo gori i opasniji od salta mortale !

                                                               * * * * * *         

Uvodna napomena: budući da je moj komentar na ovaj preopširni tekst duži od samog teksta, preporučujem da čitatelji smjesta prijeđu na čitanje mog komentara pod gornjim podnaslovom.

                                                               * * * * * *

Tko dobronamjeran može biti nezadovoljan činjenicom da nismo izgubili postojeći kreditni rejting? No, kako postoji velika laž, mala laž i statistička laž, valja razmaknuti zavjese i razjasniti što se uopće dogodilo.

Hrvatski poboljšani rejting tiče se faktički dviju relacija: ocjene o mogućnosti zaduživanja u stranoj valuti i ocjene o mogućnosti zaduživanja u domaćoj valuti. S obzirom na iskazanu namjeru da proda ili stavi u koncesiju sve, uključujući valjda i konja i konjanika na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, s obzirom na to da genijalna nova porezna politika traži da svaki poduzetnik koji želi izvaditi dobit koju je ostvario mora državi platiti uza sve druge namete još i 32 posto poreza na dobit (što je rekord u omiljenoj im regiji i veliki razlog zbog čega nas investicije zaobilaze), s obzirom na to da je vlast pokazala da je spremna sutra uvoditi dodatne poreze, ali ne i dirati kraljevske pozicije stranih banaka, taj bankarski svijet je tim našim gospodarskim potezima koji sugeriraju urednu otplatu kredita rekao: bravo!

Prof. Željko Lovrinčević, čijoj stručnosti kapu do poda spuštaju i lijevi i desni, na cijelu euforiju kaže: “Ta ocjena vam zapravo ništa ne znači. Pa cijeli mandat vlade Jadranke Kosor proveli smo u ovom rejtingu, a što se u gospodarstvu pozitivno dogodilo? Ništa. Njima je važno koliko je država sposobna vraćati stare dugove, a Hrvatska zasad s tim nema problema niti će ih imati barem još dvije godine.

Znate li koja je država u bivšem socijalističkom sistemu imala najbolji rejting? Rumunjska! Zato što je Ceausescu svako malo uvodio nove poreze, otimao koliko mu se htjelo, ali je uredno plaćao dugove inozemstvu.” I o tome se zapravo radi.

Slavko Linić ne razumije da narod od Vlade očekuje da reformom zdravstva smanji trošak HZZO-a, da reformama lokalne uprave smanji nevjerojatni broj općina, da nužnim rezovima smanji javnu potrošnju, a ne da sve te i druge netaknute troškove plaća novim porezima ili tako da rasprodaje zadnje mrvice obiteljskog srebra.

Svaka budala zna prodati Croatia osiguranje i HPB! No, samo znalci znaju promjenama u gospodarstvu bez prodaje vlastite imovine namaknuti novac za budžet. O tome je riječ.

Svaka budala zna otpustiti 20, 30 ili 50 tisuća radnika, ali danas samo genijalci znaju kako otvoriti deset tisuća radnih mjesta. Tko ima osam razreda osnovne škole može dokučiti da će se, ako se podignu porezi, skupiti novac za isplatu plaća i mirovina, ali to s razvojem i izlaskom iz krize nema nikakve veze. Zato iritira ta frenetična oduševljenost premda nam se nezaposlenost primiče brojci od 20 posto.

Ali, ova vlast na svakom društvenom segmentu demonstrira dvoličnost.

Hrvatska je potpisala Daytonski sporazum, a u Ustavu ugradila obvezu da se brine o Hrvatima u BiH. Ali, baš nikad nismo čuli da Milanović traži ostvarenje otetih prava Hrvatima iz BiH tezom “Pacta sunt servandi”!

Da “potpisani ugovori obvezuju” - ističe Milanović kad govori o ratifikaciji sporazuma Tuđman – Izetbegović, sporazuma koji je objektivno suprotan hrvatskim interesima. To je ta iritantna dvoličnost! “Ratifikacijom poručujemo EU da se držimo potpisanog”, papagajski ponavlja vječno neinventivni Neven Mimica, ali ni njemu ne pada na pamet da se izbori za TV kanal, ili za radiopostaju, ili za ravnopravnu upotrebu hrvatskog, ili za ravnopravnu podjelu funkcija u Federaciji BiH.

Pacta sun servandi kad se radi o predaji nacionalnih interesa, ali ne vidi se da Zagreb “potpisano obvezuje” kad treba lupiti šakom po stolu za hrvatske interese! Premda bi i  Milanović i Mimica time isto tako poručili EU da se držimo sporazuma, a pritom bismo poštovali vlastiti ustav.

Dvadeset pet puta su od rata na katoličkoj crkvi u Sarajevu razbijeni prozori i nikad nijedan počinitelj nije uhvaćen, ali se ne sjećam da su 25 puta Sanader ili Milanović glas podigli zbog toga.

Niti su njihovi medijski tornjaci retka o tome zapisali.

Ali da je 25 puta razbijen prozor na zagrebačkoj džamiji ili na pravoslavnoj crkvi, Milanović, Josipović i Mesić logorovali bi ispod tih prozora.

Od rata do danas u Sarajevu je sagrađeno stotinu džamija, a katolička crkva je za gradnju jedine nove crkve čekala punih sedam godina - samo na dozvolu!

Je li to duh Daytona?

Tamo gdje treba lupiti petama i stati u obranu hrvatske sirotinje, tamo se kalkulantski šuti da ne bismo navukli gnjev kakvog veleposlanika, ali tamo gdje se prodaje hrvatska imovina što izaziva vatromet u inozemstvu, tamo se stisne gas, nevezano radi li se o darovanju dvaju otoka ili o prodaji Croatia osiguranja!

Tihomir Dujmović

Večernji list

*    *   *   *   *   *

Komentar Ante Rokova Jadrijevića:

Milanoviću, Tvoj salto morale je mnogo gori i opasniji od salta mortale !

Proteklih nekoliko dana svjedočili smo bolesnim euforijama i egzaltacijama režimske bagre novinara i Soroševih plaćenika povodom potpuno neočekivane i iznenadne vijesti da je anglo-američka banksterska bonitetna kuća FITCH Milanovićevoj Vladi orjunaške Kukuriku koalicije dala povoljnu ocjenu 'stabilan kreditni rejting' (umjesto realno očekivajućeg 'trash'/'smeće' kreditnog rejtinga).

Fitch ili nitch? That is a question now!

A zašto nam se posve iznenada dogodio taj 'uzvišeni' bansterski, toliko hvaljeni Fitch ??

Zato što je dan prije u Hrvatskoj završen posjet gradonačelnika zloglasnog London City-ja, g. Davida Wootton-a ! A svaki takav ili sličan posjet Hrvatskoj nekog 'kralja bankstera' ima svoje lice i naličje!

Dakle, što je naša politička i HNB-bankarska bagra zauzvrat obećala g. Davidu Wootton-u i njegovom zloglasnom banksterskom London City-ju ??

Kao prvo, vjerovatno i najvažnije: da se banksterska politika nerealno visokog tečaja kune, netom otpuštenog guvernera HNB-a (Hrvatske Narodne Banke) dr. Rohatinskog, neće mijenjati! Dakle, Hrvatska striktno mora i dalje ostati pretežito uvoznička, a ne daj Bože uravnotežena ili pretežito izvoznička Zemlja! A to ujedno znači da će i dalje biti na snazi devizni tečaj od oko 7,5 kuna za 1 euro, umjesto realnog tečaja od 14 kuna za 1 euro !

I da će Hrvatska i nadalje ostati u projektiranom dužničkom ropstvu London City-ja !

 Drugo, Hrvatska MORA nastaviti s privatizacijom svoje HPB (Hrvatske poštanske banke), jer London City neće dozvoliti ni najmanji zametak hrvatskog monetarnog i fiskalnog suvereniteta! A to znači da mora prodati ili privatizirati i svoje najjače Croatia osiguranje strancima. A onda će na red doći i ostali ....

Treće, Hrvatska nipošto ne smije dirati u 'kraljevske pozicije stranih banaka' u Hrvatskoj, kao što naglašava i novinar-kolumnist Večernjeg lista g.Tihomir Dujmović. A zašto? Zato što  banksteri London City-ja i u tim stranim bankama ima svoje visoke udjele!

Dakle, još se jednom ružno potvrđuje da Hrvatska ima grdna posla s najmoćnijom judeomasonerijskom i cionističkom banksterskom internacionalom i njenom ZOG-NadVladom Svijeta, koja kao divovska hobotnica već više od jednog stoljeća davi i guši cijelu Zapadnu hemisferu. Ona je ta koja je izazvala oba velika svjetska rata, koja je bila preuzela Vietnamski rat (i zbacila američkog predsjednika Richarda Nixon-a, koji je taj rat okončao!!). Ona je organizirala i ubojstvo američkog predsjednika Johna F. Kennedy-ja, koji se bio aktivno protivio proširenju rata u Vietnamu, ona je ta koja je dala ubiti čileanskog predsjednika Salvatora Allendea, itd., itd. Konačno, ona je ta koja je subverzivno destabilizirala Siriju, kao što je prethodno destabilizirala Libiju i svrgnula Moamera Gadafi-ja. ZOG-NadVladi Svijeta su potrebni ratovi, jer onda kamate na ratne kredite enormno rastu! I potreban im je Veliki Izrael na tlu bivše antičke Palestine, kao čuvar i snažni vojni čuvar njihovog imperijalističkog blaga na Bliskom Istoku.

Ukratko, danas svjedočimo kako anglo-američka cionistička (ZOG) internacionala potkopava Njemačku, kao lokomotivu EU-a, pa je tako već uspjela na čelo ECB-a (European Central Bank) instalirati svog bankstera Mario-a Draghi-ja, koji je već uspio prigrabiti sve ključne poluge vlast nad EU ! Hoće li se Njemačka konačno probuditi, trgnuti i uspraviti, te i na svojim ulicama glasno odgovoriti – NEIN !

                                                          * * * * * *

A što se tiče  našeg ministra financija g. Slavka Linića, on doista 'ne razumije da narod od Vlade očekuje da reformom zdravstva smanji trošak HZZO-a, da reformama lokalne uprave smanji nevjerojatni broj općina, da nužnim rezovima smanji javnu potrošnju, a ne da sve te i druge netaknute troškove plaća novim porezima ili tako da rasprodaje zadnje mrvice obiteljskog srebra.

Nije bez razloga g. Slavko Linić, kao nekadašnji Račanov ministar gospodarstva dobio pogrdni nadimak 'Slavko Stečajko' u drugoj polovici 2.000-te godine, kao što nije slučajno, još daleke 1990.g., upravo od mene, dobio pogrdni nadimak 'S-Linić' !

Ministar S-Linić i super-ministar K-Radimir Čačić bi naprosto sve rasprodali ili dali strancima u koncesije, jer tako traže njihove prave Gazde iz London City-ja i Wall Street-a u New Yorku i jer njih dvojicu zanima samo vlast i novac koji im vlast donosi, a ne razvoj i izlazak iz krize.

Tako je i s njihovim formalnim premijerom Zoranom Milanovićem. Na podvalu njegove neobuzdane i lokalno svemoćne ministrice vanjskih poslova i europskih integracija 'Zvečarke' Vesne Pusić da se – pod parolom Pacta sunt servanda - konačno nakon 13 godina ratificira navodni sporazum Tuđman – Izetbegović o (novoj) državnoj granici u Neumskom zalivu, Milanović je bez znanja i razmišljanja krenuo s izjavom da 'potpisani ugovori obvezuju'!?

Hm, a čemu onda služe parlamenti u uređenim parlamentarnim i demokratskim državama??! Njegov 'socijal-demokratski' (SDP) prethodnik Ivica Račan je potpisao (oni kažu 'parafirao') svoj sporazum o Piranskom zalivu sa slovenačkim premijerom Drnovšekom, koji je bio objektivno suprotan našim hrvatskim interesima. I koji stoga nikad nije ratificiran u našem Hrvatskom Saboru !!

Dakle,Pacta sunt servanda, DA ALI  SAMO AKO pacta NIJE NAMETNUTA POD PRINUDOM I/ILI PRIJEVAROM !

Podsjetimo se: još od naše velike hrvatske ratne pobjede u hrvatskoj 'OLUJI', naš prvi predsjednik Tuđman je bio pod stalnim pritiskom službenog Londona i Washingtona - da daje razne ustupke tzv. 'međunarodnoj zajednici' (točnije:anglo-američkoj 'zajednici'!!). Jedan od takvih ustupaka je bio i veći i značajnji pristup moru Alijinoj 'Federaciji', kojom dominiraju BiH Muslimani. Zna se i zašto: to je bio ustupak naftom bogatim muslimanskim državama Bliskog Istoka, naročito bogatoj i stoga vrlo utjecajnoj Saudijskoj Arabiji, zaštitnici Alije Izetbegovića i njegove zamišljene muslimanske ZETRE ('Zelene transverzale od Velike Kladuše do Riadha, kao centra, i do Jakarte na Dalekom Istoku).

Budući da je naš predsjednik Franjo Tuđman tada već bio smrtno bolestan, on je sav posao oko tog sporazuma prepustio svom ljigavom i cmizdravom ministru vanjskih poslova dr. Mati Graniću. A Granić kao i onaj drugi Granić - učinio je to na svoj karakteristični cmizdrav i ljigav način. I potpisao taj sporazum.

Na sve to je sjajno ukazao čitatelj našeg najboljeg tjednika 'Hrvatskog lista' u broju od 9. kolovoza (augusta) ove 2012. godine, gosp. Stanko Leko u svom pismu/stajalištu, pod naslovom: 'Tuđman je spriječio ratifikaciju tog sporazuma' (čiji je nadnaslov bio: 'Detuđmanizatori nam opet kroje granicu'. Citiram nekoliko rečenica iz tog odličnog teksta:

'Ja, naime, znam za jedini sporazum između Tuđmana i Izetbegovića – onaj u Splitu u vezi zajedničke obrane od srpskog agresora. Pregovore oko razgraničenja dviju država (op. A.R.J./čitave granice između Hrvatske i BiH !!) vodile su delegacije za to imenovane – s hrvatske strane Mate Granić, ministar vanjskih poslova sa svojom ekipom, a s BiH strane slična ekipa, ali nikako da su to rješavali osobno Tuđman i Izetbegović – kako se to sada imputira.

Koliko se sjećam, službena Hrvatska – predsjednik, Vlada i Sabor nisu bili suglasni s tim sporazumom, pa radi toga nije ni ratificiran u Hrvatskom Saboru.

Zašto nije došlo do spomenute ratifikacije u Hrvatskoj i tko je to spriječio?

Jasno je da je taj sporazum bio na štetu Hrvatske, a spriječio ga je Onaj  koji je bio spremen dati sve za Hrvatsku, a Hrvatsku ni za što, pa makar se radilo o dva kamena, a to je bio nitko drugi nego predsjednik dr. Franjo Tuđman. Vječna mu hvala i slava' .

(završen citat).

Dakle g. Zorane Milanoviću, da Vam to utuvim u glavu: Pacta sunt servanda, DA ALI  SAMO AKO pacta NIJE NAMETNUTA POD PRINUDOM I/ILI PRIJEVAROM !

A to je bila i prinuda i prijevara! I Vi to – barem dosad - itekako dobro znate!

Nije nam jasno zašto već osam mjeseci stalno gubite kompas i kontrolu nad svojom Vladom? Otkud toliko Vaše osobno moralno posrtanje – primjerice kod smjene ministrice Mirele Holy ili kod oprosta ministru Hajdašu Dončiću kod istog ili sličnog prekršaja, otkud toliko Vaše osobno posrtanje nakon osuđujuće presude u Mađarskoj Vašem prvom podpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva K-Radimiru Čačiću, kada ste uporno i do iznemoglosti branili ostanak ministra Čačića na visokom mjestu u Vašoj Vladi, a da i ne spominjem bezbroj Vaših gafova i moralnih posrtaja, kao i u ovom slučaju zaboravljenog sporazuma Tuđman-Izetbegović, u koji Vas je uvalila Vaša (ili tuđa, oktroirana?!) ministrica Zvečarka Vesna Pusić. Zašto naprosto ne skupite 'kuraja' (ovo je po istarski!) i odlučno smjenite tu sramotnu ministricu – te sami preuzmete (i) taj posao, odnosno taj atraktivni položaj?

Po svemu sudeći, jedino ste za taj (važni!) posao i sposoban!

U svakom drugom slučaju, Milanoviću, Tvoj salto morale je mnogo gori i opasniji od salta mortale !

(ovu sam izreku posudio od legendarnog poljskog aforista Stanislava Jerži Leca)

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing., blogger,

(hrvatski socijal-radikal)