HNB: Konverzija valutno indeksiranih stambenih kredita u kune, smanjila bi međunarodne pričuve Hrvatske

Hrsvijet.net/HNB: Konverzija valutno indeksiranih stambenih kredita u kune, smanjila bi međunarodne pričuve Hrvatske/21.01.2015.

M. M.

HNB:

Konverzija valutno indeksiranih stambenih kredita u kune, smanjila bi međunarodne pričuve Hrvatske

(slijedi vrlo oštar komentar Ante Rokova Jadrijevića)

Mađarski model, konverzija svih valutno indeksiranih stambenih kredita u kune, smanjila bi međunarodne pričuve Hrvatske za više od 70 posto, što bi imalo nesagledive posljedice, pa bi dobro rješenje bilo pregovaranje kredita između banaka i svakog dužnika na temelju trenutnih vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, pokazuje analiza koju je u srijedu objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Takvo bi se rješenje moglo provesti bez zakonskih intervencija u odnose banaka i dužnika, kroz paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se banke motiviralo na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima, kroz preugovaranje kredita na temelju trenutnih vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, navode iz središnje banke.

Mađarski model, odnosno konverzija svih valutno indeksiranih stambenih kredita u kune (CHF i euro) prema tržišnom tečaju, imao bi "ekstremne implikacije na adekvatnost međunarodnih pričuva Republike Hrvatske", sa svim posljedicama koje bi iz toga proizašle, poput potpunog gubitka kreditne sposobnosti zemlje.

Međunarodne pričuve, pokazuje, naime, analiza HNB-a, smanjile bi se u tom slučaju za 73 posto, odnosno 7,8 milijardi eura i pale bi na svega 2,9 milijardi eura. Kada bi se, pak, takav model primijenio samo na dužnike u CHF, pad pričuva bio bi za oko 30 posto, odnosno za 3,2 milijarde eura.

U izjavi povodom objave analize HNB-a o kreditima u CHF i nekim mogućnostima državne intervencije, guverner HNB-a Boris Vujčić je kazao i da je ta analiza pokazala da će trošak odluke Vlade da se tečaj CHF na godinu dana fiksira na razini od 6,39 kuna značiti trošak za banke od oko 400 milijuna kuna, ali će se istodobno izbjeći značajniji rast 'loših kredita'.

"Zamrzavanje otplatnih anuiteta na razini tečaja franka prema kuni od prije odluke Švicarske narodne banke, uz pretpostavku da će tečaj franka prema kuni ostati na sadašnjoj razini, odnosno tečaj franka prema euru na razini 1:1 kroz cijelih 12 mjeseci trajanja te odluke, značilo bi, po našoj procjeni, gubitak kamatnih prihoda banaka za oko 400 milijuna kuna. U isto vrijeme, to će značiti i manji rast dospjelih nenaplaćenih potraživanja, odnosno loših kredita, koji bi proizašli iz trenutne aprecijacije franka", izjavio je Vujčić.

Naglasio je i kako se središnja banka na objavu ove analize odlučila jer se nakon odluke Švicarske narodne banke da prekine vezivanje tečaja CHF uz euro pojavilo puno prijedloga o tome kako ublažiti problem aprecijacije CHF na hrvatske dužnike u toj valuti, a da je diskusija o tome često bila "neinformirana i više je ličila na političku debatu nego na argumentiranu raspravu sa analizom mogućnosti, troškova i koristi".

"Stoga je HNB odlučila izaći u javnost prvo sa nekim činjenicama o kreditima u Hrvatskoj vezanima uz franak, a drugo s analizom mogućih opcija koje su se pojavile i nekih koje mi sugeriramo za rješavanje tog problema. Namjera je toga da kvantificira i pokaže moguće učinke pojedinih rješenja o kojima se danas priča i na taj način pokuša usmjeriti raspravu u informiranu i argumentiranu raspravu u konstruktivnom smjeru koja je, po našem mišljenju, jedina u interesu Republike Hrvatske", istaknuo je Vujčić.

Analiza HNB-a tako pokazuje da bi materijalno najmanje 'bolna' opcija za sve strane bilo preugovaranje kredita temeljem današnje vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, odnosno bez zakonskih intervencija u odnose osmisliti paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se, bez korištenja proračunskih sredstava, banke dopunski motiviralo na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima.

U krajnjem slučaju bio bi prijenos nekretnine na banku, s mogućnošću dugoročnog ugovora o zakupu i pravu prvokupa nekretnine. Tijekom trajanja tog zakupa klijent bi imao niže troškove nego danas, a posebnim bi poreznim beneficijama bio u prednosti kod ponovne kupnje te nekretnine.

To je, drže u HNB-u, i u interesu banaka, budući da su cijene nekretnina niske, tržište je nelikvidno, a čak i da se nekretnina proda, šanse za naplatu su vrlo male pa je i banakama u interesu takvo sporazumno rješenje, koje dužnika ostavlja u nekretnini, umjesto da ga se deložira.

Pritom analiza HNB-a pokazuje da dužnici sa stambenim kreditima nisu nužno i socijalno najugroženiji sloj hrvatskog društva, ali da od 4 posto hrvatskih kućanstava koja imaju stambene kredite u francima na njih četvrtinu 'otpada' oko dvije trećine ukupnog duga.

Jedna od opcija koja se spominjala je i konverzija stambenih kredita vezanih uz CHF u one vezane uz euro, što prema procjeni HNB-a ne bi izazvalo smanjenje deviznih pričuva, ali bi značilo rast kamatne stope. Trenutno je kamata za kredite u CHF 3,23 posto, a na kredite u euru 5,75 posto. Prema izračunu HNB-a tako bi, primjerice, anuitet za stambeni kredit od 65 tisuća franaka po tečaju od 6,39 kuna iznosila oko 3.500 kuna. Konverzijom tog kredita u euro, pa čak i kune, zbog rasta kamate, anuitet bi porastao na preko 4 tisuće kuna.

U HNB-u su razmatrali i mogućnost da se smanje kamatne stope na kredite u CHF, te su izračunali da bi se, kako bi prosječna anuitetna rata kredita ostala približno ista, pri trenutnom tečaju CHF kamatna stopa trebala smanjiti na 0,7 posto, a uz pretpostavku zadržavanja tečaja CHF na trenutnoj razini, trošak ovakve mjere na razini bankarskog sustava bio bi oko pola milijarde kuna.

Pritom iz središnje banke naglašavaju da su smanjenje kamatne stope na kredite u CHF na 3,23 posto, te rast stope nenaplativosti tih kredita, potpuno eliminirali zaradu banaka na tim kreditima.

Prihodi banaka nakon zamrzavanja kamate na kredite u CHF smanjili su se za 600 do 700 milijuna kuna, odnosno banke na tim kreditima unazad godinu-dvije de facto ostvaruju gubitke, ističu u HNB-u.

Imovina i obveze banaka u toj su valuti, dodaju, podjednake, što znači da su banke dodatno izgubile i nakon najnovije odluke Švicarske narodne banke.

No, ističu iz središnje banke, izbor između mogućih opcija, prvenstveno je politički, a HNB nema ni mandat ni sredstva donijeti takve odluke. Ujedno naglašavaju kako će, unutar svog mandata, "činiti sve da bi u suradnji s drugim akterima omogućili nalaženje najboljih rješenja u atmosferi argumentirane rasprave. U HNB-u se pritom doznaje da su s Vladom razgovarali o svim mogućim opcijama, osim o konverziji.

M.M.

* * * * * *  

Oštar komentar Ante Rokova Jadrijevića:

Izdajnička politika dvojice dosadašnjih guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog i dr. Borisa Vujčića konačno dolazi svome kraju (pogotovu nakon današnje odluke guvernera ECB (European central bank) gosp. Maria Draghi-ja da pokrene prvu hitnu extra emisiju 1.100 milijardi novih eura i da ih usmjeri na pomoć europskim poduzetnicima u privredi.

Sada se naš „učeni glupak“ dr. Boris Vujčić pokušava sakriti iza svog Savjeta HNB-a, pokušavajući opravdati svoj prljavi 15-godišnji rad na totalnoj zaštiti (stranih) banaka u Hrvatskoj, a sve na štetu hrvatskih građana!

Mnogo ga je naših najboljih stručnjaka godinama na to oštro upozoravalo, a još prije sedam godina u tome je bio najglasniji dr. Slavko Kulić, citiram: „štiteći interese stranih banaka na uštrb hrvatskih građana, on ustvari Hrvate i građane Hrvatske pretvara u dužničko roblje“.

Na to je već davno upozoravao i gosp. Marinko Filipović u svom oštrom apelu iz travnja 2009.g. “za koga radi HNB?“.¸

Na to sam i ja osobno upozoravao, još 18. studenog 2007.g. u svom članku: “Gosp. Rohatinski, ima nam alternative, itekako ima!“

I još 26. siječnja 2009.: „Guverner Rohatinski, šuplja kuna i propast naše brodogradnje“.

A pet mjeseci kasnije, 9. srpnja 2009., Hrvatski list (danas tjednik) donio je članak izvrsnog osječkog publicista Tihomira Čuljka: „Naš ključni problem je nerealni tečaj kune“.

Dva tjedna kasnije, 23. srpnja 2009., grupa naših istaknutih ekonomista je posjetila tadašnjeg predsjednika Mesića i donijela mu poruku za javnost: „Tiskati novac, devalvirati kunu!“

Ni to guverner Rohatinski i njegov vice-guverner Boris Vujčić nisu poslušali !

Konačno je kilavi premijer Sanader „dolijao“ i ubrzo završio u pritvoru, zatim i u zatvoru, ali nova premijerka Jaca Kosor Vlaisavljević, od silnih skitnji po Europi nije našla ni mrvicu vremena da se posveti gorućem problemu HNB-a i tandema Rohatinski-Vujčić i njihovoj enormno precjenjenoj hrvatskoj kuni...

Nakon smjene vlasti na parlamentarnim izborima krajem 2011.g., novi premijer Zoran Milanović je otkazao novi mandat guverneru Rohatinskom (koji je tražio svoj treći mandat!), ali je i počinio fatalnu grešku: Rohatinski je morao otići, ali na žalost s njim nije otišao i dr. Boric Vujčić, njegov dotadašnji vice-guverner.

To je bila velika greška novog premijera Zorana Milanovića! Hrvatska kuna je i dalje (još pune tri godine!) ostala precjenjena i još više povukla u provaliju hrvatsko gospodarstvo.

Na nesreću, i Euro je sve to vrijeme bio precjenjen i zbog toga upropastio gospodarstva svih europskih mediteranskih država (uključujući i Francusku).

Konačno je EU shvatila podle monetarne igre USA i Engleske (čije su najjače banke u rukama židovskih bankstera!), te je guverner ECB-a Mario Draghi konačno povukao odlučujući potez: ECB će štampati 1.100 milijardi novih Eur-a i tako pomoći gospodarstvima europskih država članica EU. Kad tako može USA (koja je u dva navrata štampala po 2.000 milijardi dolara za financiranje svojih imperijalističkih ratova u Afganistanu, Iraku, Libiji i Siriji (itd.), a nešto slično je učinila i Engleska, može to učiniti i EU - za pomoć svojim posrnulim gospodarstvima, posebno onim na Mediteranu!

Jedino to ne može naš „učeni glupak“ dr. Boris Vujčić !??

Ali, ima i tome lijeka!!

Evo kako:  

Treba samo suspendirati članak 53. novog i vrlo lošeg Ustava Republike Hrvatske, koji u svom drugom stavku propisuje (citiram): „Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna (od koga? Op. A.R.J.) i o svom radu izvješćuje Hrvatski sabor“.

Nota bene: u prvom demokratskom Ustavu, tzv. „Božićnom Ustavu“ od 22. prosinca

1990.godine, tu materiju je regulirao članak 53., u kojem je to bilo propisano           znatno drukčije, citiram: „ Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru“.

Dakle, nije bila „neovisna“, nego odgovorna Hrvatskom saboru! A to nipošto nije isto! Ostaje kao enigma zašto je Židov Vladimir Šeks to preinačio i u čiju korist?

Osim toga, u prethodnom stavku tog bivšeg čl. 53., Hrvatskog Ustava od 22. prosinca  1990.g., bilo je još propisano, citiram: „Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dužnosti, za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu“.

Pitanje za radoznale: Zašto je Vladimir Šeks i to izostavio i u čiju korist?

Ima tu još jedna važna stvar, citiram dio tog istog starog čl. 53. iz prosinca 1990.g.: „Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada državnom proračunu“.

Da je tako ostalo, onda novi guverner HNB-a dr. Boris Vujčić ne bi mogao nedavno samom sebi podići plaću za čak 34 posto!

Pitanje Vladimiru Šeksu: zašto je i to izostavio i u čiju korist? Je li možda i on sam tajni član Savjeta HNB-a?

* * * * * *

Na kraju pitanje i za predsjednika HDZ-a, gosp. Tomislava Karamarka: Hoćete li nakon ovih saznanja isključiti Vladimira Šeksa iz HDZ-a??!

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing, radikalni politički kritičar, Istra,

(hrvatski socijal-radikal) 

YU-sipović i Gabrić ponovno skupa?

Dragovoljac.com/Josipović i Gabrić ponovno skupa?/Četvrtak, 22 Siječanj 2015

Autor Andrea Latinović

Josipović i Gabrić ponovno skupa?

Zbog zatvorenih vrata u SDP-u, Josipović preuzima Nacionalni forum

 

 Stranka, kojoj je i dalje na čelu dr. Nikica Gabrić, ionako je u javnosti tretirana kao predsjednikova rezervna politička opcija

Zoran Milanović doslovce je ''podivljao'' na mogućnost u kojoj bi Ivo Josipović ponovo ušao u SDP te, prema tvrdnjama dobro upućenih, učinio sve ne bi li ga kroz medije prikazao gubitnikom koji ne može voditi stranku. Zaboravljajući pritom da je prilično upitno bi li on sam dobio mandat za daljnje vođenje stranke, obzirom na ekstremnu nepopularnost među svojim kolegama.I to će biti jedna od točaka sjednice Predsjedništva SDP-a, u srijedu popodne, prve nakon predsjedničkih izbora, na kojima će, osim samih stranačkih pitanja, članovi aktualizirati i poraz Ive Josipovića.

Očekuje se po našim izvorima rafalna paljba po aktualnom stranačkom predsjedniku, posebice u svjetlu Josipovićevog poraza na izborima. A on je zasigurno zadao udarac lijevoj političkoj opciji.

Sudeći po neslužbenim informacijama koje smo dobili iz povjerljivih izvora, pitanje svih pitanja ovih dana - a kuda će Ivo Josipović nakon gubitka izbora, moglo bi uskoro dobiti svoj odgovor, koji potvrđuje ono što je portal direktno.hr objavio prije nekoliko dana - ne vraća se u SDP.

On će, naime, krenuti u osnivanje vlastite stranke, odnosno, moguće preuzimanje već postojećeg, ali trenutno zamrlog Nacionalnog foruma, kojemu je na čelu i dalje dr. Nikica Gabrić.

Čestitkama novoj predsjednici SDP počeo rušenje Zorana Milanovića

Naši izvori kažu nam da je sam Josipović plasirao tezu o mogućem povratku u SDP, puštajući kroz medije ''probne balone'', ne bi li osluhnuo kako diše SDP-ovo članstvo. Sam Josipović je kao prekaljeni politički znalac odmah krenuo s ispucavanjem takvih informacija, jer ne želi gubiti vrijeme. Samom SDP-u zapravo bi najviše odgovaralo da se Josipović vrati na Pravni fakultet u Zagrebu i nastaviti se baviti profesurom, bez daljnjeg uplitanja u politiku. Međutim, Josipović je već u prvom javnom nastupu nakon poraza vrlo jasno poručio da kani i dalje ostati ''homo politicus'', što, prevedeno znači- ne kani otići iz političkih voda.

Kako je do parlamentarnih izbora ostalo malo vremena, a sam SDP-ov stranački mehanizam nema mogućnosti tako brze promjene na čelu vodstva, pri čemu na Milanovićevo mjesto već odavno pretendira primorsko-goranski župan i potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina, koji je već ionako najavio svoju kandidaturu, Josipović je svjestan da mora brzo djelovati.

Naš nam sugovornik kaže kako je odmah nakon izbornog poraza Zoran Milanović pozvao Josipovića na razgovor, na što je ovaj pristao, no, navodno mu je Milanović ''namjestio'' novinarske ekipe ispred stana koje su ga čekale s tim pitanjem, pripremljene od strane premijera. Josipović je odbio bilo što komentirati, a potom vratio lopticu Milanoviću, poručivši mu da se mogu sastati, ali- na Pantovčaku.

Do sastanka je došlo prošloga tjedna, detalji još uvijek nisu procurili, ali pojavile su se informacije o tome kako će Josipović, upravo stoga što je svjestan da mu u SDP-u nema mjesta, a politike se ne želi odreći, preuzeti Nacionalni forum.

Naime, javna je tajna da je Forum ionako bio produljena Josipovićeva ruka, a zvali su ga i Josipovićevom rezervnom strankom, Nikica Gabrić nekoliko je mjeseci proglašavan jednim od vodećih novih političkih figura, no, doživjeli su potop na izborima za Europski parlament. U međuvremenu su uspjeli napraviti nimalo jednostavan proces uspostavljanja stranačke infrastrukture, koja je, nakon fijaska na izborima ostala vegetirati.

Ne treba zaboraviti ni da je Drenislav Žekić, koji je u Nacionalnom forumu bio potpredsjednik, na ovim predsjedničkim izborima bio u PR timu Ive Josipovića.

Naš drugi sugovornik, inače odlični znanac Ive Josipovića kaže da čisto sumnja kako će se on vratiti u SDP, jer to ''Milanović sigurno ne bi dočekao oduševljeno''. Nadalje, nastavlja nam, koliko ga poznaje, Josipović će sigurno ići s vlastitom stranačkom opcijom, ali ponavlja također da Josipović nema vremena za čekanje, a i shvatio je da u SDP-u nije dobrodošao, unatoč Milanovićevoj nepopularnosti. Previše je samih SDP-ovaca koji vrebaju na Milanovićevu fotelju.

Još prije godinu i pol dana, Josipović je našem sugovorniku kazao kako će, ne dobije li predsjedničke izbore, a već iziritiran stalnim natezanjima s Milanovićem - koje je eskaliralo oko slučaja Lex Perković- najvjerojatnije ići na osnivanje vlastite stranke. Budući je vrlo promišljen i oprezan, poteze ne vuče preko noći, a SDP je po svemu sudeći prošla svršena priča, Nacionalni forum doista je idealan izbor za predsjednika čiji mandat istječe 18. veljače, a koji ne kani odustati od politike.

Našem je portalu kazao prije nekoliko dana kako će o svojim daljnjim političkim planovima progovoriti tek- nakon inauguracije.

Andrea Latinovć

direktno.hr

******

Komentari (2 ):

#2 Ante Rokov Jadrijević 2015-01-24 09:28

Ma, kako to ANACIONANI nadri-političari kao Yusipović i Nikica Gabrić mogu biti kreatori "NACIONALNOG" Foruma?

To je još jedna politička podvala a la Josip Manolić, kad je izmislio svoj tjednik "Nacional" i povjerio ga svom ANACIONALNOM agentu Pukaniću !!

No pasaran!

Nisu prošli i neće proći - dok mi živimo!!

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing., hrvatski nacionalist - dakle hrvatski patriot!

Citat

+2 #1 Grozota 2015-01-22 12:09

Ako ovaj bude igrao na kartu Gabrića onda je to dno dna.Jer tome iz očiju vire 4 S i zvizda petokraka.

Citat

Europska središnja banka pred najtežom odlukom u 16-godišnjoj povijesti

Ipress.hr/ Europska središnja banka pred najtežom odlukom u 16-godišnjoj povijesti/19.01.2015.

(Hina)

Europska središnja banka pred najtežom odlukom u 16-godišnjoj povijesti 

(slijedi kratak i oštar komentar Ante Rokova Jadrijevića) 

Nakon prošlotjednih potresa, na globalnim financijskim tržištima, ovaj će tjedan proteći u znaku pitanja hoće li Europska središnja banka (ECB), koja se nalazi pred najtežom odlukom u svojoj 16-godišnjoj povijesti, na sjednici u četvrtak 22. siječnja krenuti s novim mjerama kvantitativnog monetarnog popuštanja radi poticanja gospodarstva eurozone ili će se ipak suzdržati od njih.

ECB bi mogao uvesti program kupovina državnih obveznica koji bi uključivao tiskanje novog novca možda već i ovoga tjedna, očekuju analitičari i investitori. Takvo očekivanje u ponedjeljak je na europskim burzama podignulo cijene dionica na najviše razine u proteklih sedam godina.

Oko 12,30 sati FTSEurofirst 300 indeks europskih dionica bio je u plusu 0,4 posto, na 1.413 bodova, na najvišoj razini od početka 2008. godine.

Na najvećem dobitku bio je frankfurtski DAX indeks, za 0,47 posto, na 10.215 bodova, što je njegova nova povijesno najviša razina. Njemačko tržište kapitala često se smatra jednim od najsigurnijih odredišta za ulaganje u Europi a također ima i najviše koristi kad započne priljev inozemnog kapitala u Europu.

Dobitke bilježi i švicarsko tržište dionica, pri čemu je indeks tamošnje burze SMI oko podneva porastao 3,2 posto, nadoknadivši dio prošlotjednih oštrih gubitaka nakon odluke švicarske središnje banke da odustane od branjenja tečaja franka prema euru.

Tržišta su u izvanredno uzavreloj situaciji, uz oštar pad cijena nafte i bakra, te uzlet švicarskog franka nakon što je švicarska središnja banka odustala od minimalnog tečaja 1,20 franaka za euro, i smatra se da su moguće burne reakcije ako se ECB, suprotno očekivanjima, suzdrži od mjera, analizira Reuters.

Središnjoj banci eurozone ne bi bio problem obrazložiti odluku da krene s dodatnim monetarnim popuštanjem. Njezina je zadaća osigurati stabilnost cijena i inflaciju od nešto ispod dva posto, a ona se upravo spustila u negativno područje i vjerojatno će pasti još dublje obzirom na oštar pad cijena nafte.

ECB je ključnu podršku dobio prošlog tjedna da učini sve što smatra potrebnim kako bi podupro gospodarstvo eurozone nakon što je dužnosnik najvišeg suda u EU izjavio da nema zakonskih prepreka da središnja banka počne kupovati državne obveznice s ciljem podupiranje posustalog gospodarstva eurozone.

No, politička pitanja i bojazni Njemačke oko podjele rizika oko tih monetarnih poteza mogli bi imati veću težinu nego zakon.

Izvori su za Reuters izjavili da bi ECB mogao usvojiti hibridni pristup, koji bi podrazumijevao kupovinu državnih dugova i podjelu dijela rizika u eurozoni, pri čemu bi i nacionalne središnje banke poduzimale vlastite kupovine. Iznos toga programa mogao bi biti limitiran na 500 milijardi eura.

No moguće je da će odluka Europskog suda ohrabriti ECB. Član upravnog odbora Benoit Coeure nedavno je izjavio da bi program kvantitativnog ublažavanja morao biti izdašan da bi imao efekta.

"Očekujemo da će ECB objaviti program kupovina državnih obveznica u iznosu od 500 do 700 milijardi eura za razdoblje od 18 mjeseci koji bi sadržavao kupnju svih državnih obveznice s investicijskim rejtingom", kazao je Gilles Moec, ekonomist u Bank of America Merrill Lynch.

Dva načina funkcioniranja kvantitativnog monetarnog popuštanja

Općenito, ekonomisti razlikuju dva ključna načina funkcioniranja kvantitativnog ublažavanja monetarne politike s ciljem podupiranja rasta i jačanja cijena koji je trenutno u primjeni u SAD-u, Britaniji i Japanu, a to su signalizirajući način i portfolio efekt.

Jednostavnim jezikom, prvi opisuje jasnu poruku financijskim tržištima da je neka središnja banka odlučna u tome da iskoristi neograničena sredstva kako bi postigla svoj cilj. U američkoj središnjoj banci Fed to je model na koji se često pozivaju.

"Kao što tržišta znaju da se nikad ne treba boriti protiv Feda, moraju razumijeti da se protiv ECB-a ne treba kladiti", kazao je dužnosnik Eurosystema, koji je želio ostati anoniman.

Drugi termin opisuje mehanizam putem kojeg središnja banka kreira novac za potrebe kupovine obveznica od banaka, osiguravatelja i mirovinskih fondova, koji onda tako dobiven novac reinvestiraju u imovinu koja nosi više prinose poput dionica ili korporativnih obveznica, često izvan eurozone. Takav izlazak novca smanjuje tečaj, pojeftinjuje izvoz a poskupljuje uvoz, i posljedično podiže stopu inflacije.

Tečaj eura spustio se s gotovo 1,4 dolara u svibnju 2014. na svega 1,1459 dolara prošloga petka, a njegov su silazni trend dodatno ubrzala očekivanja da će ECB pokrenuti program kvantitativnog ublažavanja monetarne politike. Jutros se njime trgovalo po 1,1594 dolara.

Švicarska središnja banka prošloga je tjedna ukinula svojevrnu 'ručnu kočnicu' padu tečaja eura kada je neočekivano, nakon više od tri godine odustala od mjera ograničenja tečaja franka, koji ju je prisiljavao da kupuje desetine milijardi eura da bi branila utvrđeni tečaj od 1,2 franka za euro.

Šokantan potez koji je izazvao potrese na globalnim valutnim tržištima i goleme gubitke bankama i brokerima, pokazao je kako je središnjim bankama teško prigušivati nagle oscilacije na tržištima i kako lako može doći u pitanje dugo stjecani kredibilitet.

To sadrži pouke za ECB u vrijeme dok razmišlja o donošenju jedne od najtežih odluka u svojoj 16-godišnjoj povijesti, zaključuje Reuters.

Admiral Markets predviđa značajniji pomak eura u četvrtak

Odvojeno, analitičari Admiral Marketsa u ponedjeljak su istaknuli da se financijska tržišta još nisu smirila od šoka koji je uslijedio nakon objave švicarske središnje banke u četvrtak, a već se sprema novi događaj koji bi mogao uzdrmati financijska tržišta - važan sastanak guvernera ECB-a u četvrtak 22. siječnja, nakon kojeg bi ponovno moglo doći do naglih pomaka tečaja eura u odnosu na švicarski franak, pa zbog toga i kune u odnosu na franak.

"Ukoliko ECB pokrene program, euro bi mogao dodatno oslabiti u odnosu na ostale najtrgovanije valute, a pogotovo u odnosu na američki dolar i švicarski franak, a ako do pokretanja programa ne dođe, euro bi mogao privremeno ojačati. Odmah pri objavi vijesti tečaj EUR/USD mogao bi porasti ili pasti 2-3 posto, a smjer će ovisiti o odluci. Tečaj EUR/CHF mogao bi reagirati još i više, budući da se još nije stabilizirao nakon prošlotjednog događaja te se i dalje mijenja iz sekunde u sekundu", ističu iz te forex brokerskve tvrtke.

Dodaju i da budući da je kuna vezana za euro, kretanje tečaja franka u odnosu na kunu ovisit će o međusobnom kretanju tečaja CHF i EUR - ukoliko franak ojača u odnosu na euro, ojačat će u odnosu na kunu, a ukoliko oslabi u odnosu na euro, oslabit će i u odnosu na kunu.

(Hina)

* * * * * *

Kratak komentar Ante Rokova Jadrijevića:

Svemu dođe kraj, pa tako i pametnjakoviću Mariu Draghi-ju, guverneru ECB-a, što znači i našem „učenom glupaku“ dr. Borisu Vujčiću i njegovoj politici enormno precijenjene Kune (HRK)!

Osnovno je pitanje je li takvu katastrofalnu monetarnu politiku naš „učeni glupak“ dr. Vujčić provodio iz svog vlastitog uvjerenja, ili je to radio iz svog egoizma i/ili servilnosti prema imperijalističkom Anglo-Američkom MMF-u ??  

Sada je na potezu premijer Milanović ! Hoće li on, Milanović i dalje bezumno braniti svog školskog druga i prijatelja Borisa Vujčića ili će konačno shvatiti da „Žrtvom topa može spasiti svoju Partiju !??

Vrijeme Ti istječe Zorane Milanoviću! Žrtvuj tog topa i spasi svoju Partiju, inače će žrvanj povjesti samljeti i Tebe i tog Tvog topa !!

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing., radikalni politički kritičar,

Brtonigla, Istra